VAŠ PRIJATELJ PSUJE? NIJE NEVASPITAN, SAMO JE ISKREN!

Iako je dugo povezivano sa besom i grubošću, psovanje može imati i još jednu, pozitivnu konotaciju. Psiholozi su otkrili da su ljudi koji često psuju iskreniji. Kako piše u časopisu „Psihologija društva i nauka o ličnosti”, tim istraživača iz Holandije, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Hong Konga objavio je da ljudi koji se služe nepristojnim rečnikom imaju manje mogućnosti da budu povezani sa laganjem i obmanama.

Suštinski, vulgarnost podrazumeva korišćenje neprimerenih reči i izraza koji se u nekom društvenom krugu smatraju nepristojnim i neprihvatljivim. To se uglavnom odnosi na seksualne reference, bogohuljenje ili druge vulgarne termine. Obično je povezano sa izrazima osećanja kao što su bes, frustracija ili iznenađenje. Ali, psovanje se takođe može koristiti u zabavne svrhe ili da bi se pridobila publika.

Idejno, postoje suprotni stavovi kada je psovanje u pitanju, a njegov uticaj na društvo menjao se tokom decenija. Godine 1939. Klark Gebl je izgovorio čuvenu rečenicu „Iskreno, draga, zabole me.” u filmu „Prohujalo sa vihorom”, što je bilo dovoljno da se producentima naplati kazna od 5000 dolara. Današnji filmovi, serije i knjige začinjeni su vulgarnim rečima, i u većini slučajeva smo na to postali tolerantni.

S obzirom na to da su neiskrenost i vulgarnost neprimerni, često se smatraju dokazima niskih moralnih standarda čoveka. Sa druge strane, vulgarnost se može povezati sa iskrenošću. Često se koristi kako bi se izrazila iskrena i nefiltrirana osećanja. Istraživači su naveli primer Donalda Trampa koji je koristio psovke u svojim političkim govorima, te su ga zbog toga neki smatrali iskrenijim od njegovih protivnika.

Doktor Dejvid Stilvel, predavač na Kembridž univerzitetu i jedan od autora naučnog rada, kaže: „Veza između vulgarnosti i neiskrenosti je komplikovana. Psovanje je često neprimereno, ali u isto vreme može biti dokaz da vam neko iskreno govori ono što misli. Ako ljudi ne filtriraju svoje reči kako bi bile prihvatljivije, verovatno ne filtriraju ni svoje mišljenje.”

Međunarodni tim istraživača okupio se sa namerom da proceni kako ljudi vide ovakav jezik kroz niz upitnika koji uključuju interakciju sa korisnicima društvenih mreža. U prvom upitniku, 276 učesnika je trebalo da nabroji omiljene psovke i psovke koje najčešće koriste. Takođe je trebalo da izaberu razloge zbog kojih ih upotrebljavaju, a zatim su bili podvrguti „testu laganja” kako bi se utvrdilo da li su njihovi odgovori iskreni ili su samo pisali ono što smatraju društveno prihvatljivim. Oni koji su naveli veći broj psovki verovatno su manje lagali.

Drugo ispitivanje uključivalo je prikupljanje podataka od 75 000 korisnika fejsbuka kako bi se izmerilo u kolikoj meri koriste psovke prilikom društvenih interakcija na internetu. Istraživanje je pokazalo da oni koji su koristili više psovki verovatno koriste jezik koji se u prethodnom istraživanju povezivao sa iskrenošću, kao što je korišćenje zamenice „ja” ili „meni”.

Korisnici fejsbuka koji su učestvovali u istraživanju regrutovani su iz Sjedinjenih Američkih Država i njihovi odgovori ističu drugačije poglede na vulgaran rečnik koji postoje među različitim delovima zemlje. Na primer, oni iz severno-istočnih država (Konektikat, Njujork, Nju Džerzi) verovatno više psuju nego oni iz južnih država (Južna Karolina, Arkanzas, Tenesi, Misisipi).

Imajuću u vidu ovakve rezultate, razmislite pre nego što sledeći put okarakterišete nevaspitanim nekoga ko psuje. Možda je samo iskreniji no što biste vi želeli da bude.

 

redinfoportal

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x