Najbolje DEZINFEKCIONO sredstvo je sunčeva svetlost

Ako sve više vremena provodimo u zatvorenom, potrebno je da bar pustimo sunce da obasja tu prostoriju.

U proseku provodimo više od 90% svog vremena u zatvorenom. Većinu ovog vremena smo u našim domovima. Uticaj takvog ponašanja na naše zdravlje uglavnom nezdrav pogotovu što znamo da su nivoi osvetljenja u kućama znatno niži nego što je potrebno – osim ako kuća nije dobro osunčana.

Bez sunca, ritam mnogih bioloških procesa u našem telu može se poremtiti. Nivoi osvetljenosti u zatvorenim prostorijama nisu dovoljni i zbog toga zdravstveni problemi mogu uslediti. Zna se da poremećaj ovih unutrašnjih bioloških ritmova povećava rizik od depresije i druga ozbiljnija stanja, kao što su gojaznost, rak, srčane bolesti i koštani poremećaji. Važno je da su ove bolesti usko povezane i sa drugom opasnošću koju sa sobom nosi boravak u zatvorenom neosvetljenom prostoru: deficit vitamina D.

Sunce je, osim što je vanjski časovnik, takođe naš glavni izvor vitamina D kog je malo u normalnoj ishrani. 90% D vitamina dobijamo izlaganjem suncu.

Ankete su otkrile alarmantno visoke stope deficita vitamina D širom Evrope, Severne Amerike, Bliskog Istoka i Severne Afrike i dr. Prema jednoj proceni, milijarda ljudi širom sveta je pogođena ovim problemom. Jedan od razloga je taj što polovina svetske populacije danas živi u urbanim sredinama. Količina sunčeve svetlosti koja im je na raspolaganju može biti strogo ograničena ako žive u zatvorenom prostoru ili ako spoljašnji prostori nisu planirani pravilno, ili ako je vazduh zagađen.

SUNČANJE I INFEKCIJA

Nizak nivo vitamina D i poremećeni biološki ritam ugrožavaju imuni sistem tela; a istraživanja sugerišu da se  tako smanjuje otpornost na infekciju. Jedna od najvećih pretnji globalnom javnom zdravlju dolazi od tuberkuloze i drugih bakterijskih infekcija. Mnoge infekcije  su sada visoko rezistentne na antibiotike, pa ih je teško lečiti.

Takođe, novi virusi se pojavljuju i izazivaju epidemije. Neki, poput gripa, mutiraju i mogu postati još opasniji nego što već jesu. Pretnje zdravlju slične ovima sa kojima smo sada suočeni postojale su i u prošlosti. I preduzete su mere da se pokušaju zaustaviti; uključujući planiranje mesta, gradova, bolnica i kuća za sunčanje.

Ne tako davno, arhitekti su dizajnirali čitave zgrade da promovišu zdravlje. Čist svež vazduh kroz otvorene prozore i sunčevo svetlo bili su ključni u tome.

 

NIGHTINGALE ZNA NAJBOLJE

1929. arhitekta Richard Neutra sagradio je čuvenu “Health House” na holivudskim brdima u Los Angelesu. Njegov je zadatak bio da dizajnira dom doktoru Philipu Lovellu koji će ojačati zdravlje i imunitet vlasniku a dom dr. Lovellu bio je bogat obilnim suncem i svežim vazduhom.

www.flickr.com

Takvo razmišljanje pokrenulo je rad drugih arhitekata tog perioda, poput Le Corbusiera. U svom uticajnom manifestu Atinska povelja, Le Corbusier je tvrdio da je obezbeđivanje osvetljenosti nova i najnužnija dužnost arhitekta. Međutim, mnogo godina pre nego što su se pojavili arhitekte Neutra i Le Corbusier i pre nego što su efekti izlaganja suncu istraženi naučno, Florence Nightingale već je identifikovala sunčevu svetlost kao ključnu za poboljšanje zdravlja u bolnicama. Ona je napisala: „Direktna sunčeva svetlost, ne samo dnevna, neophodna je za brži oporavak, osim, ​​možda u određenim oftalmološkim i malim brojem drugih slučajeva.“

Florence Nightingale je insistirala na sunčevoj svetlosti jer je verovala da to pomaže njenim pacijentima da se oporave i da svetlost ima efekat „prečišćavanja“: čisti vazduh i smanjuje rizik od širenja infekcije.

Kasnije, 1877. godine, dva britanska naučnika pokazala su da svetlost, a posebno sunčeva, ima baktericidno dejstvo – čak i nakon što je prošla kroz staklo. Njihov rad je podstakao druge naučnike da proučavaju efekte stavljanja bakterija u sunčevu svetlost.

Ubrzo, sunce je nazvano „dezinficijens prirode“ i smatralo se vrednim oružjem u borbi protiv tuberkuloze i drugih infekcija. I tako, pre nego što su antibiotici postali široko dostupni, verovalo se da su sobe i bolnička odeljenja osvetljene suncem higijenski ispravne. One prostorije koje nisu imale prozore i osvetljenost sunca nisu bile higijenski ispravne.

Danas, dezinfekciona svojstva sunčeve svetlosti retko se uzimaju u obzir kada se planiraju zgrade. Nalazi istraživanja u velikoj meri podržavaju ono što je Florence Nightingale napisala o sunčevoj svetlosti 1850-ih.

Solarno zračenje je najmoćniji germicid u okolini. Ubija klice koje izazivaju respiratorne i druge infekcije.

Da li sunčeva svetlost zaista može da dezinfikuje i da obuzda infekciju kod bolničkih pacijenata nije testirano, jer niko to nikada nije pravilno testirao. Ali neki drugi testovi pokazuju da odeljenja osvetljena suncem pomažu pacijentima da se oporave od operacije, srčanog udara i psihijatrijskih poremećaja.

Prevod VLADARKA

Autor Richard Hobday

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of

3 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

[…] Najbolje DEZINFEKCIONO sredstvo je sunčeva svetlost […]

[…] Najbolje DEZINFEKCIONO sredstvo je sunčeva svetlost […]

[…] Najbolje DEZINFEKCIONO sredstvo je sunčeva svetlost […]

3
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x